10.06.2025
Pristupačnost nije samo zakon – to je kultura
Kako kreirati sadržaj za društvene mreže, a da on bude prilagođen svima?
U posljednje se vrijeme, kada je riječ o digitalnom sadržaju, sve češće spominje pojam “pristupačnost”, no to više nije tema samo za developere i IT sektor. Dolaskom novog europskog propisa, Europskog akta o pristupačnosti (EAA), koji stupa na snagu 28. lipnja 2025., sve organizacije koje nude usluge i proizvode unutar EU morat će se pozabaviti time kako njihov sadržaj doživljavaju i osobe s invaliditetom, odnosno je li njihov sadržaj pristupačan.
Možda na prvu zvuči kao još jedna regulativa, ali zapravo se radi o prilično logičnom koraku: da ono što objavljujemo, nudimo i promoviramo na internetu bude prilagođeno svima.
Što je EAA?
Ukratko, EAA je zakonodavni okvir koji zahtijeva da proizvodi i usluge budu razumljivi i upotrebljivi za sve korisnike, uključujući osobe s oštećenjem vida, sluha ili motoričkih sposobnosti. To se, među ostalim, odnosi i na digitalni sadržaj: web stranice, aplikacije, pa čak i objave na društvenim mrežama ako se njima predstavlja neka usluga ili proizvod unutar EU.
Tehnički temelj pristupačnosti
Smjernice na kojima se temelji EAA nisu novost, riječ je o WCAG 2.1 standardima (Web Content Accessibility Guidelines), koje već godinama preporučuju pristupačan dizajn web sadržaja. Među najvažnijim pravilima su jasnoća jezika, čitljiv font, kontrast boja, alternativni tekst za slike, te izbjegavanje zbunjujućih ili vizualno napornih elemenata.
Zakon i društvene mreže
Iako se društvene mreže formalno ne spominju izravno u tekstu zakona, svaka organizacija koja podliježe EAA-u zapravo bi trebala i u tom području primjenjivati pravila pristupačnosti, koliko god to tehnički bilo izvedivo.
Usklađivanje sadržaja s pristupačnošću ne mora biti komplicirano. Dovoljno je obratiti pažnju na nekoliko osnovnih elemenata. Primjerice, kad god je moguće, dodati kratki opis uz fotografiju, izbjegavati tekst svijetle boje na svijetloj pozadini (ili tamni tekst na tamnom), koristiti fontove koji su čitljivi, i pisati jasno i sažeto.
Trepereće animacije, vizualni „šum“ ili nečitljivi kolaži mogu biti privlačni u dizajnerskom smislu, ali su često barijera za velik broj korisnika.
Primjer prilagođenosti objava
Prilikom objave vizuala koji najavljuju, primjerice, pogodnosti poput “AKCIJA -20% NA DIO ASORTIMANA DO 30.6.”, važno je voditi računa o nekoliko elemenata.
Tekst na slici mora imati dobar kontrast u odnosu na pozadinu – primjerice, bijeli tekst na tamnoplavoj pozadini osigurava dovoljnu čitljivost, dok bijeli tekst na svijetlosivoj pozadini može biti problematičan za osobe s oštećenjima vida.
Fontovi koje koristimo trebaju biti jednostavni, bez ukrasa i lako čitljivi, jer ukrasni i kompleksni fontovi mogu otežati čitanje osobama s disleksijom ili kognitivnim teškoćama.
Ako se objava sastoji isključivo od slike, preporučuje se dodavanje alternativnog teksta gdje je to moguće, na primjer, na Facebooku ili Instagram feed objavama moguće je unijeti opis poput: “Akcija u poslovnicama: 20% popusta na dio asortimana do 30. lipnja 2025.”
U slučajevima kada forma objave ne podržava opis, poput storyja, preporučuje se dodavanje tekstualnog opisa unutar same slike ili korištenje naljepnice s istom informacijom.
Također, važno je ne oslanjati se isključivo na boju za prenošenje ključnih informacija – ako je, primjerice, riječ “popust” istaknuta samo crvenom bojom, korisnici s daltonizmom mogli bi je propustiti.
Cijeli tekst treba biti napisan jednostavnim i jasnim jezikom, bez stručnog žargona i složenih izraza, idealno na razini razumljivoj korisnicima s osnovnoškolskim znanjem jezika (A2/B1 razina).
Dodatno, kada je riječ o video sadržaju, važno je uključiti titlove koji prate sav govorni sadržaj, a po potrebi i dodatne opise radnji i zvukova, poput “[ambijentalna glazba]”.
Titlovi trebaju biti jasno čitljivi, bijeli tekst na tamnoj podlozi osigurava dobar kontrast i olakšava čitanje. Treba izbjegavati efekte poput jakog treperenja ili bljeskova, jer oni mogu izazvati nelagodu ili, kod osjetljivih osoba, čak i epileptične napadaje.
Zakon iz 2021.
U Hrvatskoj se tematika pristupačnosti digitalnog sadržaja službeno počela uređivati već 2021. godine, kada je donesen Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i mobilnih aplikacija za javni sektor. Taj zakon obvezuje tijela javne vlasti da omoguće pristupačnost svojih digitalnih usluga osobama s invaliditetom, ali se dosad nije odnosio na privatni sektor.
Društvena odgovornost
No, nije sve samo u formalnostima. Pristupačnost nije tek još jedan birokratski zadatak; ona je prije svega pokazatelj društvene odgovornosti. U svijetu u kojem su informacije, komunikacija i usluge sve više digitalne, važno je da svi mogu ravnopravno sudjelovati.
EAA možda zvuči kao još jedna komplikacija, ali zapravo donosi priliku da digitalni prostor učinimo inkluzivnijim, a to je nešto od čega svi dugoročno imamo koristi.
Izvori:
