Piše: Iva Runjanin, Social Media Specialist
Opće je poznata činjenica da je jedan od najboljih načina da dođeš do nečijeg srca, upravo kroz njegov želudac. Ali koji je najbolji način da brand potakne kupce da se zaljube upravo u njegov proizvod?
Odgovor se kao što možete i pretpostaviti krije upravo iza utjecaja društvenih mreža.
U današnje vrijeme teško je skrolati društvenim mrežama, a da vam apetit ne poklekne pred primamljivim prizorima bogato uređenih stolova i savršeno prezentiranih jela koje djeluju primamljivo.
Miris i okus hrane imaju nedvojbeno snažan učinak na naše žudnje za pojedinim jelima. Upravo iz tog razloga dolazimo do pitanja jesu li takve objave na društvenim mrežama samo gozba za naše oči ili iz korijena mijenjaju naše prehrambene navike te potrebe za količinom i određenom vrstom namirnica?
Ne možemo zanemariti utjecaj koji društveni mediji svakodnevno ostavljaju na nas. Upravo zbog njihovog utjecaja promijenili smo način na koji komuniciramo, percipiramo i jedemo našu hranu.
Povezanost našeg apetita i društvenih mreža dovela nas je spoznaja koje su promijenile naše prehrambene navike:
Od pojave prvog televizora u prostoru blagovaonice, naši tanjuri našli su put do dnevne sobe. Stolić za kavu dobio je ulogu stola za večeru, a razgovor s punim ustima postao je društveno prihvatljiv. Pojavom društvenih medija i mobilnog interneta ovaj razvoj situacije postao je još ekstremniji i rezultirao je prosječnim obiteljskim obrokom u trajanju optimističnih 20 minuta. Sve ovo dovodi do zaključka da nam sve brzo dosadi i da je sve lako zamjenjivo. Postoji toliko mjesta na koja se mogu plasirati proizvodi i svi oni se konstantno natječu za našu pozornost, a brojni restorani odlučili su se na mnogobrojne aktivacije putem društvenih mreža kako bi zadržali našu pozornost i angažiranost.
Društveni mediji učinili su svijet dostupnijim mjestom svakodnevnim približavanjem brojnih kultura. Strane kulture nam više nisu strane, a egzotično iako nepoznato sve nam je pristupačnije. Društveni mediji otvorili su prozor u svijet i hranu koja je tipična za pojedine zemlje. Do sada nepoznate delicije možemo pronaći u lokalnim supermarketima. Sve više se susrećemo s internacionalnim pogledom na prehrambene navike.
Društveni mediji rezultirali su pustolovnijim duhom koji znatiželjno plovi kulinarskim profilima i stvara želju za eksperimentiranjem s okusima. Naši apetiti postaju sve veći i očekujemo sve kreativnije izvedbe tipičnih jela. Neobični spojevi okusa, boja i namirnica oživljavaju klasična jela čineći ih modernijima i poželjnijima. Društveni mediji postižu drugačiju perspektivu onoga što jedemo. Želimo svježe verzije poznate hrane s malim odmakom i puno maštovitosti. Zbog toga ćemo jesti hranu koja nam prije nije bila primamljiva. Ne bježimo više od neobičnih sastojaka, štoviše oni nas još više privlače.
Danas imamo pristup milijunima mišljenja, ocjena i recenzija koje utječu na naše mišljenje o hrani.
Nekadašnje vrlo jednostavne odluke o odabiru obroka pretvorile su se u prave testove; „ Jesam li donio pravu odluku?, „ Je li ovo trenutno pravi izbor restorana?“… Jednostavne odluke postale su komplicirane. Iskustvo jedenja postalo je vođeno lajkovima, zvjezdicama, dijeljenjima i pregledima – danas time mjerimo uspjeh svog izbora. Obrok više nije samo hrana koja dolazi za obiteljski stol, već odluka u kojoj sudjeluje cijela online zajednica.
To nam može stvoriti pritisak i tjeskobu, ali i navesti nas na pravi put pri odabiru hrane koje jedemo jer joj posvećujemo više pažnje.
Ovaj fenomen promijenio je sam način posluživanja hrane i doveo do presudnosti izgleda hrane prilikom posluživanja. Dekoracija jela postala je vodič u svijet besplatne promocije. Što je hrana oku primamljiva, želja za njenim objavljivanjem i dijeljenjem na društvenim mrežama biti će veća. To nas dovodi do presudne važnosti i uloge koju su društveni mediji u kratko vrijeme stvorili u postizanju promocije određenih restorana, prodavaonica i proizvoda.
Društvene mreže danas doživljavamo kao platformu za upravljanje mišljenja.To zvuči dosta hladno i proračunato, no to zaista ovisi o percepciji pojedinca.
Bendovi, umjetnici, fotografi, pisci, blogeri, poslovni objekti, marketi… svi oni koriste društvene mreže za interakciju i upravljanje odnosima sa svojom bazom postojećih i potencijalnih kupaca. Svatko od nas je u nekom trenutku koristio moći društvenih mreža kako bi podijelio ili pozvao prijatelje na neki privatan događaj poput rođendana, djevojačke večeri, DJ nastup… Tako je prostor na kojem objavljujemo svoje najintimnije trenutke naučio koegzistirati s marketinškim potrebama i utjecajima.
Društvene mreže postale su ključan dio naše dnevne rutine i utječu na gotove sve segmente našeg života pa tako i na prehranu. Koliko je taj utjecaj snažan pokazuje i sama činjenica da smo promijenili način na koji jedemo i što jedemo. Otvoreniji smo novim, nepoznatim okusima, nemamo toliko predrasuda prema internacionalnoj hrani, dapače češće je konzumiramo, a ponekad čak estetiku hrane stavljamo ispred same kvalitete okusa!
